Priredila: Tatjana Tomić Đorović
Često se nastavnici koncentrišu na svoju ulogu u nastavi i ne vode dovoljno računa o tome u kojoj su meri njihovi učenici sposobni da aktivno učestvuju u nastavi: da prate nastavu, analiziraju nastavni materijal, ispunjavaju svoje nastavne obaveze, komuniciraju. Posebno se zanemaruje činjenica da pojedine aktivnosti u nastavi ne odgovaraju svim učenicima i da se razlike u postignuću delom mogu pripisati i neadekvatnom izboru i primeni nastavnih metoda. Poznato je da se učenici razlikuju, ne samo u sposobnostima i motivaciji za učenje, nego i u stilovima učenja.
Pojam stilovi učenja koristi se kao opis stavova i ponašanja koji određuju preferencije u učenju. Većina osoba nije svesna koji im stil učenja odgovara, iako znaju da iz nekih aktivnosti i situacija uče uspešnije nego iz drugih.
Postoje različite klasifikacije stilova učenja. Ovde ćemo predstaviti pristup Davida Kolba. Razmatrajući Kolbov model stilova učenja napravićemo uvid u to na koji način poznavanje stilova učenja može da utiče na oblikovanje i efikasnost učenja.
David Kolb objavio je 1984. godine svoj model stilova učenja. J.Piaget, J. Dewey i K. Lewin imali su uticaj na Kolbov rad.
Kolbova iskustvena teorija učenja počiva na dva nivoa: četvorostepeni ciklus učenja i četiri stila učenja. Ova teorija većinom se odnosi na unutrašnje kognitivne procese osobe koja uči. Kolb je zagovornik toga da učenje uključuje formiranje koncepta koji može da se primeni fleksibilno u skladu sa situacijom. Prema Kolbovoj teoriji, nova iskustva obezbeđuju podsticaj za razvoj novih pojmova.
"Učenje je proces pomoću kojeg se znanje stvara transformacijom iz iskustva." (Kolb, 1984.g.)
Kolbov četverostepeni ciklus učenja i model stilova učenja prikazan je na sledećoj slici, adaptacija A. Chapman, 2006.
Pojam stilovi učenja koristi se kao opis stavova i ponašanja koji određuju preferencije u učenju. Većina osoba nije svesna koji im stil učenja odgovara, iako znaju da iz nekih aktivnosti i situacija uče uspešnije nego iz drugih.
Postoje različite klasifikacije stilova učenja. Ovde ćemo predstaviti pristup Davida Kolba. Razmatrajući Kolbov model stilova učenja napravićemo uvid u to na koji način poznavanje stilova učenja može da utiče na oblikovanje i efikasnost učenja.
David Kolb objavio je 1984. godine svoj model stilova učenja. J.Piaget, J. Dewey i K. Lewin imali su uticaj na Kolbov rad.
Kolbova iskustvena teorija učenja počiva na dva nivoa: četvorostepeni ciklus učenja i četiri stila učenja. Ova teorija većinom se odnosi na unutrašnje kognitivne procese osobe koja uči. Kolb je zagovornik toga da učenje uključuje formiranje koncepta koji može da se primeni fleksibilno u skladu sa situacijom. Prema Kolbovoj teoriji, nova iskustva obezbeđuju podsticaj za razvoj novih pojmova.
"Učenje je proces pomoću kojeg se znanje stvara transformacijom iz iskustva." (Kolb, 1984.g.)
Kolbov četverostepeni ciklus učenja i model stilova učenja prikazan je na sledećoj slici, adaptacija A. Chapman, 2006.
Kolb je svoj model stilova učenja zasnovao na četvorostepenom ciklusu učenja:
(1) konkretno iskustvo vodi ka (2) posmatranju i refleksiji tog iskustva koja vodi do (3) stvaranja apstraktnog koncepta - generalizacija (zaključaka), koji se zatim koristi za (4) testiranje hipoteza u budućim situacijama, što rezultuje novim iskustvima.
Kolb vidi učenje kao integrisan proces gde svaki nivo uzajamno podržava i "hrani" sledeći. Moguće je ući u krug na bilo kom nivou i slediti njegov logičan niz.
Kakogod, uspešno učenje jedino se javlja onda kada je učenik sposoban da prođe sva četiri nivoa ovog modela. Dakle, ni jedan nivo kruga nije efikasan kao procedura učenja sama po sebi.
Stilovi učenja
Kolb postavlja četiri različita stila učenja (divergentni, asimilativni, konvergentni i akomodacioni stil), koji se baziraju na četvorostepenom ciklusu učenja (pogledaj sliku iznad).
On objašnjava da različiti ljudi koriste posebne stilove učenja. Različiti faktori utiču na to koji stil će neko više koristiti. Na primer, socijalno okruženje, obrazovna iskustva ili bazična kognitivna struktura jedinke.
Šta god da utiče na izbor stila, preferirani stil učenja je ustvari proizvod dva izbora koja mi pravimo, koje Kolb predstavlja kao linije ose, svaka sa suprotstavljenim modalitetima na svakom kraju. Istok - zapad osa nazvana je Procesni kontinuum (kako radimo), a sever - jug osa Percepcijski kontinuum (kako razmišljamo).
Svaki stil učenja predstavlja kombinaciju dve faze u četvorostepenom ciklusu učenja.
Sledi opis četiri Kolbova stila učenja:
- DIVERGENTNI ( osećati i posmatrati) = MISLILAC
Ovi ljudi su u stanju da posmatraju stvari iz različitih perspektiva. Osetljivi su. Više vole da posmatraju nego da čine, nastoje da sakupljaju informacije i koriste maštu da reše probleme. Najbolje sagledavaju konkretne situacije iz nekoliko različitih uglova posmatranja.
Kolb ovaj stil naziva divergentnim jer ovi ljudi bolje deluju u situacijama koje zahtevaju produkovanje ideja, na primer, kao brainstorming. Ljudi koji poseduju divergentni stil učenja imaju široka kulturalna interesovanja i vole da sakupljaju informacije. Oni su zainteresovani za ljude, maštoviti su i osetljivi, i uspešni su u umetnosti. Ljudima sa divergentnim stilom omiljen je rad u grupama, slušaju i otvorenog su uma i nastoje da dobiju povratnu informaciju.
- ASIMILATIVNI (posmatrati i misliti) = TEORETIČAR
Kod asimilativnog učenja prvenstvo ima konciznost, logični pristup. Ideje i koncepti važniji su nego ljudi. Ove osobe zahtevaju dobro i jasno objašnjenje, pre nego mogućnost za praktično činjenje. Njih odlikuje razumevanje šireg spektra informacija koje organizuju prema logičnom redosledu.
Ljudi sa asimilativnim stilom učenja manje su fokusirani na ljude, a više ih interesuju ideje i apstraktni koncepti. Osobe sa ovim stilom više privlače logične teorije nego pristupi koji su bazirani na praktičnim vrednostima.
U klasičnim situacijama vezanim za učenje, ljudi sa ovim stilom preferiraju čitanje, predavanja, analitičko - istraživačke modele i slobodu da razmatraju razne mogućnosti.
- KONVERGENTNI (misliti i činiti) = PRAGMATIČAR
Osobe sa konvergentnim stilom učenja nastoje rešiti probleme i koristiće učenje da pronađu rešenja za praktična pitanja. Omiljeni su im tehnički poslovi, i manje su usmereni na ljude i međuljudske odnose. Ljudi sa konvergentnim stilom učenja najbolji su u pronalaženju praktične primene ideja i teorija.
Osobe sa konvergentnim stilom vole da eksperimentišu sa novim idejama, da simuliraju i da primenjuju naučeno.
- AKOMODACIONI (osećati i činiti) = AKTIVISTA
Ovaj stil učenja je "praktičan", i oslanja se pre na intuiciju nego na logiku. Ovi ljudi preferiraju praktičan, iskustveni pristup. Privlače ih novi izazovi i iskustva i ispunjavanje planova.
Oni vole da rizikuju na osnovu instinkta, pre nego da logično zaključuju. Osobe sa akomodacionim stilom učenja težiće da se oslone na druge osobe za dobijanje informacije pre nego na sopstvene analize. Ovaj stil učenja je dominantan u opštoj populaciji.
Obrazovne implikacije
Kolbove nivoe učenja i ciklus nastavnici mogu upotrebiti za kritičko vrednovanje uslova učenja i za razvoj mnogo prikladnijih mogućnosti za učenje.
Nastavnici treba da obezbede aktivnosti koje su kreirane i sprovedene tako da svakom učeniku obezbeđuju priliku da se uključi u učenje na način koji mu najviše odgovara.
Elementi organizacije nastave prema stilovima učenja
(1) konkretno iskustvo vodi ka (2) posmatranju i refleksiji tog iskustva koja vodi do (3) stvaranja apstraktnog koncepta - generalizacija (zaključaka), koji se zatim koristi za (4) testiranje hipoteza u budućim situacijama, što rezultuje novim iskustvima.
Kolb vidi učenje kao integrisan proces gde svaki nivo uzajamno podržava i "hrani" sledeći. Moguće je ući u krug na bilo kom nivou i slediti njegov logičan niz.
Kakogod, uspešno učenje jedino se javlja onda kada je učenik sposoban da prođe sva četiri nivoa ovog modela. Dakle, ni jedan nivo kruga nije efikasan kao procedura učenja sama po sebi.
Stilovi učenja
Kolb postavlja četiri različita stila učenja (divergentni, asimilativni, konvergentni i akomodacioni stil), koji se baziraju na četvorostepenom ciklusu učenja (pogledaj sliku iznad).
On objašnjava da različiti ljudi koriste posebne stilove učenja. Različiti faktori utiču na to koji stil će neko više koristiti. Na primer, socijalno okruženje, obrazovna iskustva ili bazična kognitivna struktura jedinke.
Šta god da utiče na izbor stila, preferirani stil učenja je ustvari proizvod dva izbora koja mi pravimo, koje Kolb predstavlja kao linije ose, svaka sa suprotstavljenim modalitetima na svakom kraju. Istok - zapad osa nazvana je Procesni kontinuum (kako radimo), a sever - jug osa Percepcijski kontinuum (kako razmišljamo).
Svaki stil učenja predstavlja kombinaciju dve faze u četvorostepenom ciklusu učenja.
Sledi opis četiri Kolbova stila učenja:
- DIVERGENTNI ( osećati i posmatrati) = MISLILAC
Ovi ljudi su u stanju da posmatraju stvari iz različitih perspektiva. Osetljivi su. Više vole da posmatraju nego da čine, nastoje da sakupljaju informacije i koriste maštu da reše probleme. Najbolje sagledavaju konkretne situacije iz nekoliko različitih uglova posmatranja.
Kolb ovaj stil naziva divergentnim jer ovi ljudi bolje deluju u situacijama koje zahtevaju produkovanje ideja, na primer, kao brainstorming. Ljudi koji poseduju divergentni stil učenja imaju široka kulturalna interesovanja i vole da sakupljaju informacije. Oni su zainteresovani za ljude, maštoviti su i osetljivi, i uspešni su u umetnosti. Ljudima sa divergentnim stilom omiljen je rad u grupama, slušaju i otvorenog su uma i nastoje da dobiju povratnu informaciju.
- ASIMILATIVNI (posmatrati i misliti) = TEORETIČAR
Kod asimilativnog učenja prvenstvo ima konciznost, logični pristup. Ideje i koncepti važniji su nego ljudi. Ove osobe zahtevaju dobro i jasno objašnjenje, pre nego mogućnost za praktično činjenje. Njih odlikuje razumevanje šireg spektra informacija koje organizuju prema logičnom redosledu.
Ljudi sa asimilativnim stilom učenja manje su fokusirani na ljude, a više ih interesuju ideje i apstraktni koncepti. Osobe sa ovim stilom više privlače logične teorije nego pristupi koji su bazirani na praktičnim vrednostima.
U klasičnim situacijama vezanim za učenje, ljudi sa ovim stilom preferiraju čitanje, predavanja, analitičko - istraživačke modele i slobodu da razmatraju razne mogućnosti.
- KONVERGENTNI (misliti i činiti) = PRAGMATIČAR
Osobe sa konvergentnim stilom učenja nastoje rešiti probleme i koristiće učenje da pronađu rešenja za praktična pitanja. Omiljeni su im tehnički poslovi, i manje su usmereni na ljude i međuljudske odnose. Ljudi sa konvergentnim stilom učenja najbolji su u pronalaženju praktične primene ideja i teorija.
Osobe sa konvergentnim stilom vole da eksperimentišu sa novim idejama, da simuliraju i da primenjuju naučeno.
- AKOMODACIONI (osećati i činiti) = AKTIVISTA
Ovaj stil učenja je "praktičan", i oslanja se pre na intuiciju nego na logiku. Ovi ljudi preferiraju praktičan, iskustveni pristup. Privlače ih novi izazovi i iskustva i ispunjavanje planova.
Oni vole da rizikuju na osnovu instinkta, pre nego da logično zaključuju. Osobe sa akomodacionim stilom učenja težiće da se oslone na druge osobe za dobijanje informacije pre nego na sopstvene analize. Ovaj stil učenja je dominantan u opštoj populaciji.
Obrazovne implikacije
Kolbove nivoe učenja i ciklus nastavnici mogu upotrebiti za kritičko vrednovanje uslova učenja i za razvoj mnogo prikladnijih mogućnosti za učenje.
Nastavnici treba da obezbede aktivnosti koje su kreirane i sprovedene tako da svakom učeniku obezbeđuju priliku da se uključi u učenje na način koji mu najviše odgovara.
Elementi organizacije nastave prema stilovima učenja
Pojedincu se može pomoći da efikasnije uči, identifikujući manje omiljene stilove učenja i razvijanjem ovih stilova kroz primenu iskustvenog ciklusa učenja.
Idealno, aktivnosti i materijale trebalo bi kreirati na način da se iskoriste mogućnosti svakog nivoa iskustvenog ciklusa učenja, a učenike treba provesti kroz ceo proces po delovima.
Idealno, aktivnosti i materijale trebalo bi kreirati na način da se iskoriste mogućnosti svakog nivoa iskustvenog ciklusa učenja, a učenike treba provesti kroz ceo proces po delovima.